Povijest u nastajanju: dokumentiranje bolesti COVID-19
Dokumentiranje pandemije na paneuropskoj razini
Početkom 2020. Kuća europske povijesti pokrenula je projekt prikupljanja eksponata koji bi svjedočili o životu u Europi tijekom pandemije bolesti COVID-19, pri čemu je naglasak stavljen na solidarnost, nadu i izgradnju zajednice. Ispod možete vidjeti opisane eksponate koji su donirani našoj zbirci.
Od lipnja do prosinca 2020. neki od njih bili su izloženi u muzejskoj „Dvorani basni”.
Transparenti s dugom i natpisom „Sve će biti dobro”
U Italiji su građani počeli izrađivati natpise s dugom i optimističnom porukom „Andrà tutto bene” (Sve će biti dobro). Izvjesili su ih na prozore i balkone te zajedno pozivali da se zauzme pozitivan pristup u suočavanju s tim izazovom. U njima se na neki način odražava kantonski izraz „jiayou” („ne odustaj”), koji se mogao vidjeti u Kini, zemlji u kojoj je pandemija izbila.
Natpisi s dugom proširili su se diljem Europe, a riječi na njima postale su jedna od najupečatljivijih sintagmi povezanih s pandemijom koronavirusa.
Natpis „Andrà tutto bene” (Sve će biti dobro), koji je izradila obitelj u Eboliju na jugu Italije 11. ožujka 2020.
Natpis „I see your true colors shining through”, koji je izradila Smaranda (devet godina) i izvjesila na prozor s pogledom na ulicu u Bournemouthu, Ujedinjena Kraljevina, 3. travnja 2020. © Ana-Maria Rampelt
Natpis „Tout ira bien” (Sve će biti dobro), izvješen na zid škole Schaerbeek br. 16, Bruxelles, Belgija, ožujak – svibanj 2020
Centar za istraživanje i osposobljavanje Sjevernog sveučilišta prikupljao je sredstva za pomoć okružnoj bolnici u gradu Baia Mare u Rumunjskoj. Volonteri su prikupili novac za proizvodnju 310 zaštitnih maski, koje su ukrasili posebnom naljepnicom, i nabavu dva respiratora.
Natpis s dugom koji je izložila mađarsko-talijanska obitelj u Bruxellesu, veljača – lipanj 2020.
Pandemijske granice
Ograničenjem kretanja zadan je težak udarac slobodi kretanja. Ponovno su uspostavljene zaboravljene granice i mnogi Europljani ostali su razdvojeni od svojih obitelji. Stanovnici graničnih gradova odgovorili su kreativnošću, umjetničkim uratcima i tihim prosvjedima protiv tog ograničenja slobode kretanja.
Sredinom ožujka 2020. nasred zelene površine uz jezero koju dijele njemački grad Konstanz i švicarski grad Kreuzlingen postavljena je metalna ograda. Ubrzo je uslijedio tihi prosvjed protiv tog zatvaranja granice. Organizatori su pozvali sve na koje je to zatvaranje izravno utjecalo i sve one koji su bili solidarni da donesu jedan predmet i ostave ga uz granicu: fotografiju, pismo, lokot ili nešto drugo. Građani su bili pozvani „donijeti samo predmete s pozitivnom konotacijom. Bez provokacija i bez besmislenih predmeta.”
Natpis na poljskoj granici „Stýská se mi po tobě Čechu”(Česi, nedostajete nam.)
Spontana akcija započela je 20. ožujka 2020. na objema stranama poljsko-češke granice. Gradovi Cieszyn i Český Těšín, koje inače spajaju mostovi iznad rijeke Olze, bili su blokirani zbog graničnih kontrola. Kao odgovor na to skupina stanovnika Poljske i Češke izvjesila je s obje strane rijeke natpise na kojima je stajalo da si međusobno nedostaju.
Temeljna prava za vrijeme ograničenog kretanja
Ograničavanje kretanja diljem Europe u nekim je slučajevima značilo i ograničenje temeljnih prava. No građani su pronašli načine da se njihov glas čuje.
U Poljskoj je u travnju 2020. trebao biti izglasan zakon o nezakonitosti pobačaja i seksualnog odgoja. Građani se nisu mogli okupiti na ulicama i ponijeti crne kišobrane, koji su postali simbol borbe za zaštitu prava žena u Poljskoj. Umjesto toga, prosvjednici su ponijeli kišobrane i stali u red u trgovini živežnim namirnicama – jedinom javnom prostoru na kojemu je mogao istodobno boraviti veći broj ljudi. Ostali prosvjednici crne su kišobrane i plakate postavili na balkone i prozore. Glasovanje o zakonu protiv pobačaja naposljetku je odgođeno.
Donirano Kući europske povijesti u Bruxellesu.
Posuda o koju je prosvjednik lupao žlicom za vrijeme prosvjeda protiv mjera ograničenog kretanja u Madridu u Španjolskoj, svibanj 2020.
Kreativni odgovori
Stvaranje umjetnosti i uživanje u njoj odigrali su važnu ulogu za vrijeme razdoblja ograničenog kretanja. Djeca i odrasli različite su osjećaje prenosili na crteže, u pjesme ili glazbu. U školskim projektima i domaćim radovima dokumentirali su svoj svakodnevni život. Neki su pak umjetnost iskoristili kako bi pomogli svojim prijateljima i članovima obitelji.
Zbirka crteža „Kratki grafički prikaz često korištenih izraza u vrijeme epidemije Sars-Cov-2”, Carmela del Casar Ximénez, ožujak – svibanj 2020., Madrid, Španjolska.
„Neki od najčešćih simptoma bolesti COVID-19 su kratak dah i poteškoće s disanjem. Međutim, ta je bolest dovela do gušenja i mnogih drugih aspekata života... tijekom krize uzrokovane koronavirusom potisnut je niz ustavom zajamčenih ljudskih prava, što je za tisuće građana značilo socijalno gušenje.” Anna Vasof
Koronavirus, koronavirus, dezinficirajmo si ruke
Iz Kine su krenule sve naše muke.
Koronavirus, koronavirus, cijeli svijet se moli Bogu
Svi smo u kućama i što ja tu mogu.
Koronavirus, koronavirus, liječnici rade punom parom
predaju se s takvim marom
nagradit ćemo ih najskupljim darom!
Koronavirus, koronavirus, ruke moramo prati svi
S nadom da ćemo se sutra zagrliti.
Virus nosi krunu jer riječ „corona” na talijanskom znači „kruna”.
Sara Roloff, Švicarka koja živi u Londonu, svoju priču o borbi s COVID-om 19 opisala je u obliku dnevničkih zapisa. Sinovi Sarine prijateljice Belgijanke, Leon (9) i Felix (6), nacrtali su ovaj crtež kako bi je ohrabrili. Crtež i Sarina priča postali su alat za objašnjavanje virusa djeci i drugima koji su željeli pomoći osobama koje su bolovale od te bolesti i olakšati im tu tešku situaciju.
Donirano Kući europske povijesti u Bruxellesu.
Liječničko osoblje: novi heroji
Od samoga početka pandemije bolesti COVID-19 zdravstveni djelatnici na prvim su crtama. U bolnicama i općenito sektoru pružanja skrbi velik je broj djelatnika, često zbog nedostatka zaštitne opreme, životima platio svoj posao. Medicinske sestre i liječnike doslovno se prikazuje kao nove junake u ovom problematičnom vremenu.
Jedna komunikacijska agencija u Rumunjskoj, nadahnuta raznim vjerskim ikonografskim prikazima, čak se dosjetila prikazati ih kao svece i bogove (i time razbjesnila neke vjerske vođe).
Iako ih se smatralo herojima ili svecima, prema zdravstvenim radnicima mnogi su iskazivali strah i nepovjerenje. U nekoliko europskih država mediji su izvještavali o slučajevima diskriminacije ili čak nasilja nad članovima liječničkog osoblja od strane, primjerice, susjeda koji su se bojali moguće zaraze. Na svu sreću, ti su slučajevi bili znatno malobrojniji od primjera podrške i solidarnosti.
Donirano Kući europske povijesti u Bruxellesu.
Iako ih se smatralo herojima ili svecima, prema zdravstvenim radnicima mnogi su iskazivali strah i nepovjerenje. U nekoliko europskih država mediji su izvještavali o slučajevima diskriminacije ili čak nasilja nad članovima liječničkog osoblja od strane, primjerice, susjeda koji su se bojali moguće zaraze. Na svu sreću, ti su slučajevi bili znatno malobrojniji od primjera podrške i solidarnosti.
Donirano Kući europske povijesti u Bruxellesu.
Iako su uglavnom izražavali zahvalnost osobama koje su im u raznim akcijama pružale podršku, zdravstveni djelatnici u cijeloj su Europi masovno prosvjedovali zbog nedovoljne zaštite zbog koje su bili u velikoj opasnosti od virusa.
Donirano Kući europske povijesti u Bruxellesu.
Solidarnost u praksi
Izbijanje krize uzrokovane bolešću COVID-19 bit će zapamćeno po nedovoljnim zalihama zaštitnog materijala, ne samo za širu javnost, već i za zdravstvene radnike. Nedostatak maski, odijela i druge zaštitne opreme u brojnim je europskim državama doveo do dramatičnih situacija. Diljem kontinenta to stanje hitnosti potaknulo je građane da se dobrovoljno uključe i pomognu pronaći rješenja.
Nedostatak zaštitne opreme diljem kontinenta inspirirao je građane. U vrijeme nedostatnih medicinskih zaliha, od zaštitne opreme do respiratora koji spašavaju živote, vlasnici 3D pisača uključili su se i proizveli brže i pristupačnije verzije, koje već spašavaju živote. Otkrijte neke primjere solidarnosti, izgradnje zajednice i kreativnosti u borbi protiv pandemije.
U vrijeme nedostatnih medicinskih zaliha, vlasnici 3D pisača diljem Europe počeli su proizvoditi jeftinije verzije, koje su zatim brzo isporučivali zdravstvenim radnicima.
Bugarski projektni studio Love 2 pridružio se inicijativi „#ЗАДОБРОТО” (#ZADOBROTU). U sklopu nje mnogi entuzijasti koji su posjedovali 3D pisače proizvodili su štitnike za lice za medicinske radnike na prvoj crti.
Donirano Kući europske povijesti u Bruxellesu.
Zdravstveni radnici i drugi stručnjaci, kao što su njegovatelji u domovima za starije i nemoćne, bili su suočeni s nedostatkom zaštitnih ogrtača. Osobe s potrebnim vještinama ponudile su im pomoć i uspjele proizvesti velike količine ogrtača.
U Madridu se skupina volontera organizirala i počela šivati zaštitne ogrtače. Uključili su se i brojni pojedinci, često starije osobe, koji su imali šivaći stroj. Koordinirali su proizvodnju i ogrtače sa znakom srca dijelili bolnicama, policijskim postajama, vatrogascima i osoblju javne uprave.
Donirano Kući europske povijesti u Bruxellesu.
Zdravstveni radnici i drugi stručnjaci, kao što su njegovatelji u domovima za starije i nemoćne, bili su suočeni s nedostatkom zaštitnih ogrtača. Osobe s potrebnim vještinama ponudile su im pomoć i uspjele proizvesti velike količine ogrtača.
U Madridu se skupina volontera organizirala i počela šivati zaštitne ogrtače. Uključili su se i brojni pojedinci, često starije osobe, koji su imali šivaći stroj. Koordinirali su proizvodnju i ogrtače sa znakom srca dijelili bolnicama, policijskim postajama, vatrogascima i osoblju javne uprave.
Donirano Kući europske povijesti u Bruxellesu.
Posvuda je nedostajalo zaštitnih medicinskih maski iako su bile nužne zdravstvenim djelatnicima koji su radili s pacijentima oboljelima od bolesti COVID-19 u bolnicama. U nekoliko europskih država spontano i u duhu solidarnosti mnogi su preuzeli inicijativu i počeli proizvoditi maske za lice kućne izrade za sebe i za druge, iako su znanstvene tvrdnje o njihovoj učinkovitosti bile proturječne. U kućnoj radinosti razvijeni su posebni filtri koji su pomogli poboljšati upotrebljivost takvih maski za lice.
Bit će donirano Kući europske povijesti u Bruxellesu.
Pandemic Soundscapes
How did Europe sound during the coronavirus pandemic? What connects the lockdown experience across the continent? This sound composition created by Mara Maracinescu features 21 distinct recordings from 17 European countries, made between March and May 2020 during the first European COVID-19 lockdown.
The main purpose of the research and resulting composition was to trace the impact of the lockdown on European soundscapes: new rituals or types of gathering that appeared; changes in the ambient soundscape, due to lower traffic, or the amplified presence of the State’s voice, for example through loudspeakers.
"Pandemic Soundscapes"
Sounds across Europe during the coronavirus pandemic