Potrošna roba: izložba o smeću koja nastoji ne proizvesti previše smeća
Kuća europske povijesti želi se odmaknuti od klasičnog modela izložbi o potrošnoj robi i otpadu. Ovim smo se projektom obvezali da ćemo pri organizaciji naših izložbi poštovati načelo kružnosti i otvoreno promisliti o proizvodnji otpada povezanog s postavljanjem izložbi.
Na kružnim izložbama materijali upotrijebljeni za izgradnju struktura i zidova te za radove na postavljanju izložbe bili su u upotrebi prije izložbe i nastavit će se upotrebljavati i nakon izložbe (potpuno kružni materijali) ili su izrađeni od ponovno upotrijebljenih ili recikliranih materijala (polukružni materijali). Na primjer, na izložbi „Potrošna roba” cijela potporna konstrukcija za scenografiju i vitrine izrađena je od skela, potpuno kružnog materijala koji se višekratno upotrebljava na gradilištima. Izložbeni panoi zapravo su plastični zidovi izrađeni od recikliranih boca i vrećica koji će se nakon te izložbe ponovno upotrijebiti.
Muzej je surađivao s Rotorom, zadružnim uredom za dizajn iz Bruxellesa, kako bi se u poziv na podnošenje ponuda za dizajn i produkciju izložbe uključili parametri za mjerenje utjecaja izložbe u pogledu proizvodnje otpada. Od društva Ypunto Ending, kandidata odabranog na tom natječaju, tražili smo da imenuje rukovoditelja za kružnost koji će biti odgovoran za nabavu kružnog materijala za postavljanje izložbe. Tako je u priču ušao kolektiv Basurama iz Madrida.
Basurama smatra da se kružno stvaralaštvo temelji na „potrebi za povezivanjem institucija s njihovim urbanim okruženjima, potrebi za stvaranjem kvalitetnijih javnih prostora kojima se podupiru sve složeniji urbani konteksti, pojedinačnom i kolektivnom angažmanu građana kao neophodnom instrumentu za djelovanje i upravljanje te, naravno, korištenju otpada kao sredstva kojim se dovodi u pitanje naš način iskorištavanja resursa te naš način razmišljanja, rada i percepcije stvarnosti” (Mónica Gutiérrez Herrero i Manuel Polanco Pérez-Llantada, Basurama).
Uz njihovu pomoć postali smo svjesni vrste i količine otpada koji naš muzej svakodnevno proizvodi. Tijekom deset mjeseci prikupljali smo taj proizvedeni otpad, a Basurama je od njega izradila instalaciju, koja je postavljena na ulazu na izložbu. Pomogli su nam i da evidentiramo široku i dobro povezanu mrežu ljudi i poduzeća u Bruxellesu koji djeluju u području kružnosti, pri čemu su mnogi od njih već pravi stručnjaci te su otvoreni za suradnju. Jedan od tih partnera je, primjerice, poduzeće Bel Albatros sa sjedištem u kompleksu RecyK, koje istražuje metode proizvodnje plastike za velike površine te je proizvelo naše izložbene panoe. Kroz suradnju s ljudima iz tog područja shvatili smo da kružnost nije samo način upravljanja, već i kreativni proces s potencijalom za stvaranje estetske vizije u skladu s izazovima našeg doba.
S kakvim smo se izazovima suočili u pripremi izložbe koja nije samo kružna, nego i općenito ekološki prihvatljiva? Zbog posebnih konzervatorskih zahtjeva u pogledu izlaganja muzejskih zbirki povijesnih predmeta nismo mogli primijeniti načela ponovne upotrebe i kružnosti baš u svim komponentama scenografije. Ponovna uporaba u vidu najma često je skuplja od kupovine. Osim toga, kao europski muzej imamo suradnike u različitim zemljama, što podrazumijeva međunarodni prijevoz. Poziv na podnošenje ponuda objavili smo na razini cijelog EU-a te smo za dizajn i produkciju izložbe odabrali španjolsko poduzeće. Isto tako, izlažemo predmete koji dolaze iz muzeja i zbirki diljem Europe.
U kojoj je mjeri izložba „Potrošna roba” zapravo bila kružna saznat ćemo tek nakon njezina rastavljanja početkom 2024. Postavljanje „zelenijih” izložbi izrazito je izazovan pothvat, no u svakom smo slučaju započeli put k oporabi, preoblikovanju i ponovnoj uporabi, i to metodom pokušaja i pogrešaka, samokritičnosti i napretka, uz upotrebu socijalno i ekološki što pravednijih modela.
Naslovna slika: snimljena tijekom postavljanja Venere od krpa, miješane skulpture Michelangela Pistoletta
Slike iz galerije: EU, Europski parlament
