Kad zidovi govore!

Uvodni dio objašnjava ulogu plakata u europskom javnom životu i poziva na razmišljanje o našem kontinentu, koji se može shvatiti isključivo geografski ili kao mentalni konstrukt.

Dio nazvan Previranja i jedinstvo predstavlja plakate kao pokretače i svjedoke ideoloških susreta i sukoba koji su oblikovali europsku povijest od Prvog svjetskog rata. Naziv tog dijela upućuje na oprečnosti i napetosti koje su u srži ideološke borbe i oružanih sukoba u Europi tijekom 20. stoljeća, ali istodobno izražava i volju za suradnjom i napretkom do kojih se stiže zajedničkim, miroljubivim naporima.

U sljedećem dijelu, nazvanom Prepreke i veze, ispituje se dvostruka narav granica: fizička i konceptualna, umjetna ili prirodna. Europa je središnja tema u aktualnim raspravama o migracijama i ljudskim pravima, s jedne strane, te o nacionalnom suverenitetu i protekcionizmu, s druge strane. Istovremeno se doživljava i kao raj za ljudska prava i kao okrutna utvrda. Kulturna i sportska događanja, festivali i sajmovi nastoje prenijeti sliku idealnog društva i pomoći u definiranju socijalnih, kulturnih, ekonomskih i privatnih aspekata europskog identiteta.

Dio Aktivizam i protest usredotočuje se na protestne plakate kao idealan medij za postavljanje političkih zahtjeva i kao vrijedan dokaz borbe za ljudska prava. Pluralizam i polarizacija modernih društava rezultirali su sve različitijim političkim zahtjevima, sukobima interesa i idejama o jednakosti u poslijeratnoj Europi.

Posljednji dio izložbe nazvan je Što (dolazi) nakon plakata?, i u njemu se propituje uloga plakata danas i ubuduće. Unatoč kontinuiranoj digitalizaciji, plakati se još uvijek koriste u 21. stoljeću kako bi utjecali na naše ponašanje ili apelirali na naša opredjeljenja. Ovaj dio uključuje umjetnička djela jer nas umjetnost često potiče na razmišljanje o postojanju i okolišu.

Europa Regina

Johannes Putsch (1516. – 1542.)

Tirol, Sveto Rimsko Carstvo, 1534.

Muzej Retz, Austrija

Europa!

Carmen Moreno (r. 1964)

Plakat za izbore za Europski parlament

Španjolska/Nizozemska, 1999.

Istanbul bye bye!

Uwe Loesch (r. 1943.)

Njemačka, 2006.

Britons [Lord Kitchener] wants You. Join Your Country’s Army!

Alfred Leete (1882. – 1933.)

Ujedinjena Kraljevina, 1914.

Replika

Imperial War Museum, London, Ujedinjena Kraljevina

Dan Mladosti

Novi kolektivizem (NK)

Socijalistička Republika Slovenija, Jugoslavija, 1987.

Einheit Europas so oder so

(Europsko jedinstvo, ovako ili onako)

Proeuropski, antikomunistički plakat,

potpisano inicijalima M G

Zapadna Njemačka, oko 1950.

Europe – All Our Colours to the Mast

Reyn Dirksen (1924. – 1999.)

Prva nagrada natjecanja

Nizozemska, 1950.

Rakennetaan Eurooppaa ydhessä

(Zajednička izgradnja Europe)

Dizajner: FreeForm

Plakat kojim se obilježava 40 godina Ugovora iz Rima.

Belgija, 1997.

Frontières = Répression

(Granice = Represija)

Atelier populaire

Pariz, Francuska, travanj 1968.

Trans Europ Express verbindet 70 Städte Europas

(Trans Europ Express povezuje 70 gradova u Europi)

Jan Rodrigo (1921. – 2013.)

Nizozemska, 1957.

Le- és felszállásnál legyünk körültekintőek

(Oprez pri ulazu i izlazu iz vlaka)

Mađarska, 1964.

Europe. Fly Irish Air lines

Pieter Snayers (1929. – 2008.)

Irska, oko 1955.

Olympic Games, Berlin 1936

Franz Theodor Würbel (1858. – 1943.)

Njemačka, 1936.

Madonna and Christ with rainbow halos

Elżbieta Podleśna (r. 1968)

Poljska, 2019.

Je suis Charlie

(Ja sam Charlie)

Joachim Roncin (r. 1976.)

Francuska, 2015.

Voice of democracy in danger!

Doğan Arslan

Turska/Slovačka, 2018.

Cardiogram [Seismograph]

Czeslaw Bielecki (r. 1948.)

Poljska, 1980.

Europejskie Centrum Solidarności, Gdanjsk, Poljska

Frieden ist möglich!

(Mir je moguć!)

Wolfgang Janisch

Istočna Njemačka, 1988.

Stiftung Haus der Geschichte, Zeitgeschichtliches Forum Leipzig, Njemačka

Intervju s Rabom Harlingom o seriji fotografija „Abandon your Dreams” (Zaboravi svoje snove). Snimio Shosho za privremenu izložbu u Kući europske povijesti pod nazivom „Kad zidovi govore! Plakati – promidžba, propaganda i protest”.

Commercial Road

Rab Harling (r. 1972.)

Velika Britanija, 2009. – 2010./2022.

Abandon Your Dreams

Rab Harling (r. 1972.)

Velika Britanija, 2009. – 2010./2022.

Abandon Your Dreams

Rab Harling (r. 1972.)

Velika Britanija, 2009. – 2010./2022.

Rue du fort Bourbon, Luxembourg, 1998

(Ulica Fort Bourbon, Luxembourg, 1998.)

Jacques Villeglé (r. 1926.)

Musées de la Ville de Luxembourg

Plakati služe ne samo za širenje informacija, već i za obrazovanje, pa čak i manipulaciju. Slika su društvenih borbi za ideje, moć ili bogatstvo te građanima daju mogućnost da se o različitim društvenim, kulturnim ili političkim pitanjima čuje i njihov glas. Drugim riječima, plakati mogu biti pokretači i svjedoci ideoloških sukoba u europskoj povijesti jer mogu prikazati određeni trenutak i tako biti vrijedan povijesni izvor. Stoga su prikladan materijal za učenje kako za građane tako za mlađe učenike jer pomažu u jačanju medijske pismenosti i istraživanju povijesnog razvoja „javne sfere” u Europi.

Za izložbu „Kad zidovi govore” osmislili smo interaktivni edukativni program s didaktičkim elementima koji će posjetiteljima pomoći da plakate smjeste u određeni kontekst. Od koncepcije plakata do njegovog utjecaja: u kojem se povijesnom kontekstu pojavio? Tko ga je dizajnirao? Za koga? Edukativni program posjetiteljima će ponuditi različite didaktičke pristupe i perspektive. U izložbenom prostoru postoji i nekoliko interaktivnih kutaka:

U sklopu interaktivne aktivnosti „Dizajnirajmo plakat zajedno!” posjetitelji su pozvani da dizajniraju vlastiti plakat koristeći se vizualnim fragmentima nekih djela na izložbi i pritom, slijedeći pravila za izradu autorskog plakata, smisle originalan slogan kako bi dobili snažan plakat koji se može prikazati na ekranu u izložbenom prostoru.

„Otkrijte veze!” – posjetitelji su pozvani da plakate koje su vidjeli na izložbi smjeste u pravi kontekst. Plakat moraju povezati s točnom povijesnom slikom koja prikazuje kontekst, autora ili ciljanu publiku, i tako se na zabavan način mogu okušati u ulozi povjesničara.

Program „Zidovi govore... Želiš li i ti nešto reći?” upoznat će osnovnoškolce s prekretnicama u europskoj povijesti. Također ćemo postaviti pitanje može li se vjerovati slici koju vidimo na plakatu. Na taj će se način učenicima omogućiti da analiziraju slike iz prošlosti. Učenici srednjih škola produbit će svoje znanje o europskoj povijesti s pomoću plakata o ljudskim pravima, migracijama, europskim izborima, sukobima te kulturnim i sportskim događanjima.